REPUBLIKA MALTA JE MALA I GUSTO NASELJENA OSTRVSKA ZEMLJA KOJU SAČINJAVA ARHIPELAG USRED SREDOZEMNOG MORA.
Maltu čine ostrva: Malta, Gozo, Comino (naseljena), Comonotto, Filfla, i St. Paul (nenaseljena). Malta se nalazi južno od Sicilije (93 km) , a severno od Afrike (290 km). Vekovima su malteskim ostrvima krstarile brojne civilizacije. Osvajali su je Fenicani, Rimljani , Arapi. Malta je kao Fenicanska kolonija potpala pod vlast Kartagine u sestom veku pre nove ere. Rimljani je osvajaju 218. za vreme Punskih ratova. U cetvrtom veku potopada pod vlast Vizantije. Arapi vladaju Maltom od 870 god, a od 1090. – 1530 god. je bila pod vlascu Sicilije. U periodu izmedju 1530 god i 1798. god potpala je pod vlast Malteskog viteskog reda Sv. Jovana, da bi Francuzi uspostavili svoju vlast od 1798. – 1814. god. Postaje engleski posed od 1814 – 1964 god i ratna luka engleske Sredozemne flote.
U Lodonu 1964. dobija status dominiona i postala je clan komonvelta. Malta stice nezavisnost 21.09.1964.godine, a proglasena je republikom u okviru komonvelta 13.12.1974. godine. Malta predstavlja nezavisu republiku. Glavni grad je Valeta, koji je dobio ime po najharizamticnijem vitezu reda Sv. Jovana. Jedna od najvaznijih privrednih grana Malte je turizam, i iz toga proizilazi da je sama turisticka ponuda sjajna. Dva najveca turisticka centra su Sv. Dzuliens i Sliema (stenovita obala). Sliema je gradic na severoistocnoj obali Malte, u odnosu na glavni grad Valetu nalazi se na suprotnoj strani zaliva Marsamset i predstavlja jedan od mnogih turistickih centara Malte. Sv. Dzulijens je najveci i najziopisniji turistricki centar na Malti.